Osim za zdravlje i čvrstoću kostiju, Vitamin D ima važnu ulogu u sprječavanju različitih zloćudnih tumora, bolesti srca i krvožilnog
sustava, neuroloških bolesti, smanjenju kroničnog umora i boli te
poboljšanju kognitivnih sposobnosti
Iako je prva pomisao na vitamin D njegova ključna uloga u
održavanju zdravlja i čvrstoće kosti, novija istraživanja ukazuju
na njegovu kudikamo rašireniju ulogu i značenje za naše zdravlje
nego se to dosad smatralo. Pokazalo se da je vitamin D važan u
prevenciji šećerne bolesti, zloćudnih tumora, posebno karcinoma
debelog crijeva, prostate i dojke, a povezuje se s poboljšanjem
kognitivnih sposobnosti, smanjenjem rizika od kroničnog umora, boli
te bolesti srca i krvožilnog sustava. Stoga vitamin D zasluženo
pripada skupini supervitamina koji imaju višestruko pozitivno
djelovanje na mnoge životne funkcije i očuvanje kvalitete života,
utječe na smanjenje rizika od bolesti i smanjenu smrtnost.
Vitamin D stvara se pod utjecajem sunčevih zraka koje potiču
njegovo stvaranje u koži, a zatim se u jetri i bubrezima pretvara u
biološki aktivni oblik. Za dovoljno stvaranje vitamina D u djece i
odraslih najčešće je potrebno svega 10 do 15 minuta dnevnog
izlaganja lica i ruku suncu. No, imajući na umu opasnost od
sunčevih zraka te sve manje izlaganje suncu, važno je voditi brigu
o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, bogatoj vitaminom D.
Liječnici i nutricionisti slažu se da je u velikog broja zdravih
ljudi diljem svijeta prisutan manjak vitamina D (u Europi je kod
52% stanovnika utvrđen nedostatak vitamina D) i da bi se povećanjem
preporučenog dnevnog unosa vitamina D mogla smanjiti učestalost
mnogih bolesti i troškovi njihova liječenja te produljiti kvaliteta
i trajanje života.
Preporučeni dnevno unos vitamina D ovisi o nizu faktora;
zdravstvenom stanju i načinu prehrane, starosti, spolu, godišnjem
dobu, geografskoj širini, izloženosti suncu i dr., no svakako ne bi
smio biti manji od 200 i.j. vitamina D dnevno. Izvori vitamina D u
hrani vrlo su ograničeni i uključuju nekoliko namirnica kao što su
masnija riba (losos, sardina, skuša), žumanjak i jetra stoga je sve
češća preporuka liječnika konzumacija nadomjestaka ili prehrambenih
namirnica obogaćenih vitaminom D. Stručnjaci posebno preporučuju
uzimanje mlijeka obogaćenog vitaminom D, jer se vitamin D (i
kalcij) najbolje iskorištavaju upravo iz te namirnice.
Dr. sc. Zlatko Giljević,
internist, endokrinolog - dijabetolog