Procjenjuje se da na početku 21. st. ima 396 mil. osoba starijih od 65 godina tj. 13% populacije u razvijenim zemljama te 5% u zemljama u razvoju.
Stanovništvo će nastaviti starjeti što je rezultat produljenja
životnog vijeka, napretka medicine, boljih higijenskih uvjeta i
adekvatnije prehrane. Ipak, stanje pojedinca ovisiti će i o načinu
života, ponajviše o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, pušenju, stresu
te pojavi i razvoju bolesti.
Mlijeko i mliječni proizvodi desetljećima su poznati kao izvor
hranjivih tvari, no u novije vrijeme raste trend proizvoda s manje
ili čak bez mliječne masti. Posebna se pozornost zadnjih godina
pridaje zasićenim masnim kiselinama u prehrani, pa tako i u mlijeku
i mliječni proizvodima, što potrošači nerijetko tumače na krivi
način. Tako često kod starijih osoba, zbog straha od prevelikog
unosa masti, dolazi do izostavljanja određenih namirnica na osnovi
osobne procjene, što je suprotno prehrambenim preporukama za
stariju dob.
Najnovija studija čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom
časopisu 2008. godine još jednom potvrđuje kako takvo prehrambeno
ponašanje može rezultirati nedovoljnim unosom esencijalnih
hranjivih tvari, budući da su mlijeko i mliječni proizvodi važan
izvor bjelančevina, minerala i vitamina u prehrani osoba starije
dobi, te da su važni za zdravo starenje. Osim toga, prehrambene
preporuke upućuju na veću važnost adekvatnog unosa energije,
bjelančevina i mikronutrijenata (vitamina i minerala) iz mlijeka u
odnosu na značaj izbjegavanja zasićenih masnih kiselina.