Jogurti predstavljaju mnogo više od osvježavajućeg mliječnog užitka - prirodno su hranjivi i korisna su nadopuna zdravoj prehrani koja će vaš organizam opskrbiti prijeko potrebnim bjelančevinama i kalcijem.
Pa kako nastaje jogurt?
U suvremenim industrijskim uvjetima proizvodnje jogurta, mlijeko
se pasterizira (kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost
proizvoda), zatim slijedi homogenizacija (kako bi se spriječilo
izdvajanje mliječne masti) te se, naposljetku, pri temperaturi od
37 °C do 45 °C dodaju bakterije mliječno-kiselog vrenja. Tijekom
procesa fermentacije, bakterije mliječno-kiselog vrenja
fermentiraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, pri čemu
se dobiva karakterističan okus i konzistencija jogurta. Jogurt se
zatim hladi kako bi zadržao svježinu i ostale karakteristike
svojstvene samo njemu.
Mljekarske kulture proizvedene u strogo kontroliranim
industrijskim uvjetima jamče kontinuiranu kvalitetu i zdravstvenu
ispravnost. Zahvaljujući kvaliteti mlijeka od kojeg se spravljaju,
suvremenoj tehnologiji u preradi mlijeka i proizvodnji jogurta te
visokim higijenskim standardima, jogurt danas ima dulji vijek
trajanja. Ako se čuva u hladnim uvjetima pri temperaturi od 4 °C do
8 °C, neotvoren jogurt može trajati i do trideset dana.
Važno je znati da konzumiranje jogurta poboljšava ravnotežu
crijevne mikroflore te se posebno preporučuje u slučaju proljeva i
nadraženosti debelog crijeva, a dugotrajnijom konzumacijom jača se
prirodni imunitet organizma na patogene bakterije. Uz to, bogat je
kalcijem te pomaže u prevenciji osteoporoze, a i odlična je
alternativa za sve osobe koje pate od netolerancije na mliječni
šećer (laktozu).
Uz tradicionalni čvrsti tip jogurta, bogatog i blago kiselkastog
okusa, sve popularniji su i tekući jogurti u plastičnim bočicama s
čepom, praktični za svakodnevnu, brzu konzumaciju, u skladu s vašim
životnim tempom.